PSIHODIJAGNOSTIČKA OBRADA

Što je psihodijagnostička obrada?

Psihodijagnostička obrada obuhvaća testiranje psihodijagnostičkim instrumentarijem (upitnici, testovi, projektivne tehnike), klinički intervju, obradu testova te pisanje psihološkog nalaza i mišljenja.

Sveukupna psihodijagnostička obrada obuhvaća testiranje emocionalnog i kognitivnog statusa, točnije, dobivate uvid u funkcioniranje svoje ličnosti kao i uvid u svoj intelektualni status. Ovisno o potrebi, psihodijagnostička obrada može biti specifičnija i orijentirana, primjerice, više na kognitivno funkcioniranje, kada se provodi neuropsihološko testiranje kojim se utvrđuje postojanje odstupanja u izvršnim funkcijama i pamćenju.

Tko i na koji način može pristupiti psihodijagnostičkoj obradi?

Na psihodijagnostičku obradu obično upućuje psihijatar, liječnik opće prakse, neurolog, pedijatar ili drugi liječnik specijalist kojem je potrebno stručno mišljenje psihologa, s ciljem adekvatnog daljnjeg liječenja pacijenta.

Psihodijagnostičkoj obradi možete pristupiti i samoinicijativno, ako želite dobiti odgovore na pitanja o funkcioniranju vlastite ličnosti, ako sumnjate da imate psihički problem ili psihički poremećaj, ako primijetite da niste funkcionalni u istoj mjeri kao što ste to prije bili, ako primijetite promjene u pamćenju, pažnji i koncentraciji i sl.

Maloljetna osoba može pristupiti psihodijagnostičkoj obradi uz pratnju roditelja, a po zahtjevu samog roditelja, škole, vrtića ili druge institucije kojoj je nalaz važan za dobivanje uvida u kognitivno i/ili emocionalno funkcioniranje djeteta.

Koji znakovi ukazuju da je potrebna psihodijagnostička obrada?

Ako kao roditelj primijetite promjene u ponašanju svog djeteta, smanjenu funkcionalnost, smetnje u učenju, otežano obavljanje obaveza, promjene u apetitu i/ili snu ili ako je Vaše dijete doživjelo neku traumu, preporuča se savjetovanje s psihologom, a posljedično i psihodijagnostička obrada za utvrđivanje potencijalnog odstupanja od kliničkog značaja (postojanje potencijalne problematike i dijagnoze).

Slično se odnosi i na odrasle osobe. Ako ste primijetili da Vam je raspoloženje znatno drugačije nego što je to bilo prije, da ste smanjeno funkcionalni, da su se dogodile promjene u Vašoj pažnji i koncentraciji, ako ste doživjeli neku traumu koja je značajno utjecala na Vas i/ili Vaš život, ako Vam se dogodila neka velika promjena u životu s kojom Vam se teško nositi, ako ste primijetili teškoće u pamćenju i učenju ili obavljanju svakodnevnih zadataka ili ako samo želite provjeriti svoje kognitivne kapacitete (IQ status) ili strukturu Vaše ličnosti.

Kako se pripremiti za psihodijagnostičku obradu?

Psihodijagnostička obrada ne zahtijeva pripremu, no na rezultate mogu utjecati umor, iscrpljenost, povišena tjelesna temperatura (ili bilo kakva bolest) i opijati. Na termin se preporuča doći desetak minuta ranije, a ako inače koristite vidna ili slušna pomagala, svakako ih ponesite sa sobom.

Detaljnije o psihološkoj procjeni djeteta

Psihološka procjena namijenjena je djeci u dobi od 1 do 16,11 godina kojom ćete dobiti uvid u trenutni razvojni status djeteta.

Opisujemo ju kao proces u kojem se procjenjuje cjelokupni trenutni razvojni stadij djeteta te njegova usklađenost s djetetovom kronološkom dobi, odnosno s drugom djecom iste dobi. Dobiveni rezultati mogu nam ukazati na nedostatke ili na napredna područja u razvoju djeteta, a važni su nam za daljnje smjernice kako se prilagoditi djetetu u svrhu olakšanja i pomoći.

Kroz psihološku procjenu dobivamo uvid u kognitivne sposobnosti i potencijale te emocionalno funkcioniranje, što nam pomaže u razumijevanju djetetovog ponašanja i socijalnog funkcioniranja.

Kako mi radimo psihološku procjenu, odnosno što ona uključuje?

  • Uvodni razgovor s roditeljem/roditeljima
  • Testiranje certificiranim psihologijskim instrumentima
  • Pisanje stručnog mišljenja
  • Povratne informacije i savjetodavni razgovor s roditeljem/roditeljima

Znakovi kada je poželjno javiti se s djetetom psihologu 

  • Nagle promjene u djetetovom ponašanju ili navikama
  • Povlačenje u sebe, duža razdoblja tuge, potištenosti, tjeskobe, gubitak interesa za aktivnosti i odnose koji su ga donedavno radovali
  • Poteškoće u kvalitetnim socijalnim interakcijama s vršnjacima
  • Teškoće u samoregulaciji i nošenju s emocijama kroz agresivno ponašanje, ispade bijesa i strahove
  • Pojava tjelesnih simptoma poput glavobolje, trbuhobolje, mučnine, povraćanja, nesanice, gubitak ili povećanje apetita, a da za navedeno nije utvrđen medicinski uzrok
  • Poteškoće u učenju, teško savladavanje gradiva, nagli pad u školskom postignuću
  • Teško nošenje sa stresnim obiteljskim situacijama (sukobi, razvod, bolesti, dolazak prinove)

Što će psiholog raditi s djetetom?

Kroz psihološko savjetovanje koje uključuje razgovor i igru s djetetom te obavezni savjetodavni rad s roditeljima djetetu se pruža podrška kako bi prevladalo postojeće teškoće i ojačalo svoje jake strane.

 

Your Image Alt Text